Današnji stil života nas često tera da jedemo na brzinu, bez prisutnosti i pažnje, tretirajući obroke kao usputnu radnju između obaveza. Jedemo dok radimo, dok gledamo serije, listamo telefon ili vozimo. U tom procesu, gubimo kontakt sa jednim od najosnovnijih, a najvažnijih aspekata života – ishranom. Kao odgovor na ovakav način života, pojavljuje se mindful eating (svesno jedenje) – praksa koja nas podseća kako da ponovo uživamo u svakom obroku.
Ovaj pristup podrazumeva potpuno prisustvo u trenutku obroka: obraćanje pažnje na ukus, miris, teksturu, boju hrane, ali i na sopstvene signale gladi i sitosti. Umesto da gutamo zalogaje bez razmišljanja, počinjemo da uživamo u svakom trenutku obroka, slušajući telo i poštujući ono što unosimo u njega.
Zašto je mindful eating važan?
1. Pomaže u regulaciji telesne težine
Brzim jedenjem unosimo više hrane nego što nam je zapravo potrebno, jer mozgu treba vreme da prepozna sitost. Svesnim i sporim jedenjem dajemo telu dovoljno vremena da prepozna kada je sito, što može doprineti smanjenju unosa kalorija i zdravijem odnosu prema hrani. Osim toga, ovakav pristup jača samokontrolu i pomaže da prepoznamo stvarnu glad umesto da jedemo iz navike. Vremenom, svesno jedenje može doprineti održavanju stabilne telesne težine bez strogih dijeta.
2. Poboljšava varenje
Brzo gutanje hrane bez pravilnog žvakanja može opteretiti digestivni sistem i izazvati probleme kao što su nadutost, gasovi ili loša apsorpcija hranljivih materija. Pažljivo žvakanje i svesno jedenje pomažu varenju i omogućavaju organizmu da efikasnije iskoristi hranljive materije. Kada jedemo polako, enzimi u pljuvački imaju više vremena da započnu proces razgradnje hrane već u ustima, što dodatno rasterećuje želudac. Takođe, mindful eating nam pomaže da lakše uočimo koje namirnice našem telu prijaju, a koje izazivaju nelagodnost.
3. Jača vezu sa sopstvenim telom
Svesna ishrana pomaže nam da jasnije uočimo potrebe svog tela i signale koje nam šalje. Učimo da razlikujemo fizičku glad od emocionalne – kada jedemo iz dosade, stresa ili tuge. Prepoznavanjem ove razlike postajemo sposobni da zaustavimo impuls da posegnemo za hranom kada nas preplave emocije. Kada osluškujemo telo, razvijamo dublje poverenje u sopstvenu intuiciju i prirodni ritam ishrane. Hrana tada prestaje da bude način da pobegnemo od osećanja i postaje sredstvo brige o sebi.
4. Smanjuje stres
Pretvaranjem obroka u vrstu meditacije, mindful eating može postati trenutak dana kada se zaustavljamo, dišemo i povezujemo sa sobom. Na taj način, čin ishrane postaje i alat za smanjenje stresa i povećanje prisutnosti. Čak i nekoliko minuta ovakvog obroka dnevno može imati umirujući efekat na um i telo.
Kako praktikovati mindful eating?
1. Isključite distrakcije
Prvi korak ka svesnijem obroku je isključivanje televizora, telefona i računara. Fokusirajte se isključivo na jelo. Obratite pažnju na izgled, miris i ukus hrane, i primetite kako se vaše telo i osećanja menjaju dok jedete. Bez stalnih notifikacija i pozadinskih zvukova, obrok postaje miran trenutak posvećen isključivo vašem telu i čulima.
2. Jedite sporije nego što ste navikli
Pokušajte da usporite tako što ćete između zalogaja spuštati pribor, pažljivo žvakati i obratiti pažnju na promene ukusa u ustima. Ako obično završite obrok za 5 minuta, pokušajte da ga produžite na 10 ili 15. Usporavanje tempa vam pomaže da budete prisutniji, ali i da ranije primetite kada ste zaista siti.
3. Obratite pažnju na osećaj gladi i sitosti
Pre nego što počnete da jedete, zapitajte se: Da li sam zaista gladan/na? Ili samo umoran/na, pod stresom ili mi je dosadno? Ne dozvolite da prazan tanjir bude jedini znak da je obrok gotov – slušajte svoje telo i stanite kada osetite da vam je dovoljno. Vremenom ćete razviti bolju povezanost sa signalima svog tela i naučiti da jedete u skladu sa stvarnim potrebama, a ne automatizmom.
4. Uživajte svim čulima
Svesno jedenje je hedonistički proces. Uživajte u svakom aspektu obroka – od izgleda i mirisa, do ukusa i zvuka prilikom žvakanja. Ovakav pristup može pretvoriti i najobičniji obrok u jedinstveno iskustvo. Kada uključimo sva čula, čin ishrane postaje mnogo više od puke potrebe – postaje trenutak istinskog uživanja.
5. Nemojte se osuđivati
Mindful eating ne znači biti savršen. Nisu svi obroci idealni – nekada ćete jesti u žurbi, nekada više nego što ste planirali, i to je sasvim u redu. Ključ je svest i namera, ne krivica. Usvajanje novih navika zahteva vreme, strpljenje i blagi pristup prema sebi.
Primena mindful eatinga u svakodnevnom životu
Isprva, usvajanje svesnog jedenja može izgledati kao izazov. Navikli smo da jedemo u hodu, tokom sastanaka ili uz ekran. Promena ne mora biti velika – dovoljno je da počnete sa malim stvarima:
- Odaberite jedan obrok dnevno koji ćete pojesti svesno.
- Napravite pauzu od 30 sekundi pre jela da duboko udahnete i pogledate hranu.
- Vežbajte zahvalnost – prisetite se puta hrane do vašeg tanjira, ljudi koji su je uzgajali, spremali ili transportovali.
Čak i kratki trenuci svesne ishrane tokom dana mogu pozitivno uticati na vaše prehrambene navike i celokupno zdravlje.
Jedite svesno, živite prisutno
Mindful eating nije dijeta, nije pravilo i nije ograničenje. To je prilika da obnovimo jednostavne, ali važne navike: biti prisutan, pažljiv i sa poštovanjem pristupati svom telu i hrani. U svetu koji nas neprestano gura ka multitaskingu i brzini, svesno jedenje je čin samopomoći, brige i povratka sebi.
Usporite. Uživajte. I dozvolite sebi da zaista okusite život – zalogaj po zalogaj.